utorak, 09.02.2010.

Tajna Čokolade

Serija govori o djevojci Rositi Amado, koja se bori da pronađe ljubav, sreću i prihvaćanje u društvu. Odrasla je u selu Xochilcacahuatel sa skromnom, naivnom obitelji koji se klanjaju Ek Chuahu, drevnom idolu tog sela. Kad je njezin djed Juan Amado, poznatiji kao "kralj čokolade", umro, Rosita je bila jedina osoba kojoj je otkrio drevnu tajnu recepta s kojim je on izgradio svoje ogromno čokoladno carstvo.

Neugledna Rosita se s obitelji preseli u Miami, gdje se ludo zaljubi u šarmantnog Brucea Remingtona. On je zgodan nasljednik tvornice čokoladnih bombona "Chocolate Supremo". U njihove će se živote uplesti smrt Juan koji je Rositi predao dio dionica tvornice, kao i spomenuti tajni recept. Rositu u SAD otprati i Juanova sestra Dulce, Rositin ujak Diosdado i ostatak njene proširene obitelji. U međuvremenu, Bruceova zločesta majka, Grace Remington želi zagorčati Rositin život. Pokušava doći do tajnog recepta, a u tome će joj pomoći ambiciozna Samantha Porter, nova Bruceova djevojka. Grace očekuje pomoć i vlastitog sina, kojem predloži da se oženi Rositom kako bi došao do čarobne formule proširivanja njihova bogatstva.

Mjeseci prolaze, a Bruce se istinski zaljubi u Rositu. Ta veza ne traje dugo, s obzirom da Rosita shvati njihov plan preuzimanja njenih dionica. No, sukob s Remingtonima neće biti jedini Rositin problem. U Miami ju prati i opsesivno ljubomorni Angel Perez, mladić iz Rositinog sela, koji neće prezati ni od ubojstva kako bi ostvario svoje bolesne ciljeve.

[IMG]http://i48.tinypic.com/34xnh9x.jpg[/IMG]
[IMG]http://i45.tinypic.com/24o85rb.jpg[/IMG]

četvrtak, 29.10.2009.

PSI

Izgled i građa tijela
Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri odnosno pet prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.
Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:
Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane
Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.
Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu
Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Canidae
OBOŽAVAM pse a vi ??
komajte miiiii !!!!!!!!!!!!!!!!

srijeda, 30.09.2009.

OCEANSKI DUPINI

Anatomija
Dupini su najčešće veliki između 1,5 i 4 metra dugi, dok orke dosižu, kao najveći dupini, čak do 8 m. Tijela su im aerodinamički oblikovana, prilagođena brzom plivanju. U glavi imaju okrugli organ (često nazvan dinja) koji je dio njihovog organa za eholociranje. Kod mnogih vrsta je čeljust jasno izražena i tvori izduženi "kljun". Kod više vrsta čeljust ima veliki broj zubi.

Mozak dupina je velik s vrlo kompleksnom moždanom korom, što je razlog da ih zoolozi ubrajaju u najinteligentnije životinje.

Boja tijela im je u pravilu sastavljena od različitih stupnjeva sive boje, pri čemu je donja strana tijela svjetlija, a leđa su jasno omeđena i tamna. Osim toga, vrste se međusobno razlikuju linijama i poljima u različitim tonovima boja i kontrasta.

Osjetila sluha i vida su im vrlo dobra. Imaju vanjske ušne otvore, no oni vjerojatno nisu u funkciji. Zvuk im preko donje vilice i srednjeg uha stiže u unutrašnje uho. Oči su im uglavnom prilagođene gledanju pod vodom, ali jako dobro vide i izvan nje. Vrlo važnu ulogu u snalaženju u okolini ima sposobnost eholociranja uz pomoć ultrazvuka.

Od drugih kitova zubana razlikuju se slijedećim osobinama: dva prva kralješka u kralježnici su im međusobno sraštena, imaju manji broj rebara, sraštene su im dvije polovine donje čeljusti do najviše jedne trećine, a zubi su im tupi.

Svi dupini odbacuju vanjske kožne stanice od prilike svaka dva sata. Ova neprekidna regeneracija smanjuje otpor vode i izaziva pažnju znanstvenika koji se bave ljudskom regeneracijom, kao i graditelja brodova.

Prehrana
Dupini su brzi grabežljivci koji svoj plijen aktivno love. Otkrivaju ga uz pomoć sistema eholociranja. Općenito, dupini imaju jednake konusne zube koji služe samo za držanje plijena. Ulovljene ribe ili glavonošce gotovo uvijek gutaju u jednom komadu. Zubi su im u pravilu prilagođeni plijenu. Vrste koje se hrane uglavnom ribama imaju više zubi, a one koje love pretežno glavonošce ih imaju manje. Neki dupini ponekad love i ljuskare. Jedini dupin koji se hrani i drugim morskim sisavcima, kao što su tuljani ili drugim vrstama kitova odnosno dupina je orka. Neki dupini koriste kooperativne strategije u zajedničkom lovu. Jedna od njih je, da cijela škola okruži jato riba i onda ih tjera prema obali.



Dupini i čovjek

Dresirani dupin američke vojskeOd svih vrsta dupina, najpoznatiji je veliki dupin (Tursiops truncatus). Delfinariji ga najčešće drže, a već se u njima i godinama s uspjehom razmožava. Međutim, držanje dupina u delfinarijima je vrlo osporavano, jer između ostalog jedan bazen nikada ne odgovara standardu mora. Najveći dupin je orka koji zbog svoje velike popularnosti najčešće služi kao magnet za publiku.

TO BI BILO SVE, KOMAJTEMI .
AL ČETE SE NAČITAT !!!
LOL !

subota, 19.09.2009.

Medvjedi

Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). Ranije ih se nazivalo "velikim medvjedima" ili još i "pravim medvjedima", da bi ih tako razlikovali od rakuna (Procyonidae) koje su nazivali "malim medvjedima". Jedna vrsta iz te porodice, mrki medvjed, je najveća divlja životinja i grabežljivac na hrvatskom tlu. Građom tijela, sve vrste medvjeda su međusobno vrlo slične. Tijela su im zbijena, glave okrugle a udovi relativno kratki i vrlo snažni. Oči su male, a uške okruglaste i uspravne. U izduženoj njuški imaju, ovisno o vrsti, 40 ili 42 zuba. Noge završavaju s pet prstiju s kandžama koje ne mogu uvući. Hodaju na tabanima koji su uglavnom dlakavi, osim kod vrsta koje se često penju na drveće, kao kod sunčevog medvjeda čiji su tabani goli. Rep im je samo maleni patrljak. Krzno im je dosta dugačko i jednobojno, smeđe, crno ili bijelo. Iznimka je veliki panda (čije svrstavanje u ovu porodicu još nije općeprihvaćeno, vidi [1]) koji ima vrlo uočljive crno bijele šare. Svijetle šare na prsima ili licu se mogu pojaviti kod više vrsta.

Tjelesna težina im se kreće od 25 pa do 800 kg, pri čemu su mužjaci uvijek osjetno teži od ženki. Dužina tijela im je između 100 i 280 cm.

Medvjedi danas žive u Euroaziji i Americi, pri čemu u Južnoj Americi nastanjuju samo njen sjeverozapadni dio. U zapadnoj i srednjoj Europi postoje još samo reliktni ostaci. Danas u Africi više nema medvjeda. Populacija mrkih medvjeda koja je nekad živjela na planinama Atlas izumrla je u 19. stoljeću. Kao porodica, nemaju neke određene zahtjeve u odnosu na stanište. Žive od polarnih područja preko travnjaka sve do tropskih šuma. Jedino u pravilu izbjegavaju sušna područja.

Stvarno razdoblje skotnosti je 60 do 70 dana što je vrlo kratko, pa su mladunci (1 do 4) vrlo maleni. Najčešće se kote dva mladunca. Kod medvjeda je najveća razlika između težine majke i težine okota od svih viših sisavaca. O mladuncima se brine isključivo majka, koja je u tom razdoblju izrazito agresivna i napada gotovo svakog uljeza u svoj teritorij, od mužjaka vlastite vrste do čovjeka. Mladunci prestaju sisati u dobi od tri do devet mjeseci. S majkom ostaju najmanje do iduće jeseni, ali najčešće do 18 ili 24 mjeseca. Spolnu zrelost dosežu u starosti između tri i šest godina, a proces rasta često završava tek u dobi sa 10 do 11 godina.
Medvjedi su oportuni svežderi koji se, već prema godišnjem dobu, u različitim omjerima hrane biljnom i životinjskom hranom. Voće i drugi dijelovi biljki su kod većine vrsta najveći dio prehrane koju samo dopunjavaju kukcima, njihovim larvama i malim kralježnjacima kao ribama ili glodavcima. Ponekad ubiju i neku veću životinju do veličine jelena, a povremeno, ako se pruži prilika, i stoku. Odmak od ove šeme su samo velike pande koje se hrane gotovo isključivo bambusom i bijeli medvjedi koji su jedini pretežni mesožderi u ovoj grupi.


To bi bilo sve do sljedećeg posta pozz !!!

subota, 18.07.2009.

Puma

Evo mene nakon nekog vremena!
Evo odlučila sam pisati o svojoj naj životinji , PUMI

Pa evo nešto o njoj :

Puma (do 1993. Felis concolor) je u porodici velikih mačaka, a može se naći u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Riječ puma dolazi iz Quechua jezika. U Sjedinjenim Državama riječ panther (pantera) se odnosi na pumu ali black panther (crna pantera) se najčešće odnosi na jaguara ili leoparda. Nedavna istraživanja puminog DNK su utvrdila da je puma usko povezana sa jaguarundijem ali ne i s leopardima i lavovima.
Florida panther je rijetka podvrsta pume koja živi u močvarama Južne Floride u Sjedinjenim Državama, a posebno u Nacionalnom Parku Everglades. U Floridi je trenutačno veliki pokret koji pokušava spasiti preostale pantere otkako je njihov broj naglo opao.
Prije nego što je došlo do eksplozije ljudske populacije u Americi, puma je obitovala velikim dijelom Amerike. Puma ima veći prostor u kojemu obitava od drugih sisavaca. Pume žive od Južnog Yukona (u Kanadi) do južnih Anda (u Čileu i Argentini).
Pume su krem boje s crnim vrhovima ušiju i repa. Puma može trčati 50 km/h, s mjesta može skočiti 6 metara, okomit skok iznosi 2.5 m. Ugriz ima jači od bilo kojeg psa. Puma ima četiri prsta a pandže su uvučene koje po potrbi izbaci. Odrasli mužjak pume može biti dugačak i do 2,5 m (od njuške do kraja repa), a teži oko 70 kg. U posebnim slučajevima može dostići i 95 kg. Odrasle ženke su dugačke oko 2 m i teže oko 35 kg (uvijek računajući od vrha njuške pa do kraja repa). Mačići pume su prekriveni crno-smeđim točkicama a rep im je savijen u krug. Pume žive oko 25 godina. Pume koje žive bliže ekvatoru su manje od onih koje žive bliže polova.
Evo to je to do sljedećeg puta!
Bok!!!

petak, 24.04.2009.

Moj prvi blog!

Bok
svima ja sam Antonija,
Jaguarkina sestra.
Ovo je moj prvi blog
i nadam se da će vam
se svidjeti i da ću
imati dosta komentara.
To bi bilo to do sljedećeg
posta!
Puno pozdrava od Pume(to sam ja)!!

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.